Poljoprivredna sezona u Srbiji za sada uliva optimizam kada je reč o prinosima, ali ne i kada su u pitanju zarade proizvođača. Iako se očekuje iznadprosečan rod pšenice, kao i veće količine trešnje, kajsije, maline i višnje, stručnjaci upozoravaju da bogata žetva ne znači automatski i veću dobit.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta i savetnik u Ministarstvu poljoprivrede Zoran Rajić ocenjuje da će proizvođači koji su primenili odgovarajuće agrotehničke mere imati razloga za zadovoljstvo, ali da će konačan finansijski rezultat zavisiti od mnogo više faktora nego što je sam rod.
Prema njegovim rečima, na otkupne cene utiču kretanja na svetskom tržištu, kvalitet proizvoda, odnos ponude i tražnje, ali i logistički izazovi koji poslednjih godina imaju sve veći uticaj na plasman robe.
Kada je reč o pšenici, ovogodišnji rod ocenjuje se kao kvalitetan, ali se ne očekuje značajniji rast otkupnih cena. Posle višemesečnog rasta, cena pšenice poslednjih sedmica beleži pad, posebno na tržištu crnomorskog regiona, koje je jedno od najvažnijih za domaće proizvođače. Istovremeno, iako se u pojedinim delovima sveta očekuje manja proizvodnja, velike svetske zalihe ograničavaju rast cena.
Slična situacija je i u voćarstvu. Ovogodišnji rod višanja je znatno bolji nego prošle godine, ali upravo zbog veće ponude ne očekuje se da će otkupne cene dostići rekordne nivoe iz prethodne sezone. Trenutno se druga klasa višnje uglavnom otkupljuje za oko 50 dinara po kilogramu, dok prva klasa ostvaruje višu cenu, u zavisnosti od kvaliteta.
Za proizvođače malina stižu nešto povoljnije procene. Trenutne otkupne cene kreću se između 400 i 450 dinara po kilogramu, što stručnjaci ocenjuju kao nivo koji ostavlja prostor za zaradu, pod uslovom da su troškovi proizvodnje držani pod kontrolom.
Poljoprivredni stručnjaci ističu da će upravo kvalitet proizvoda biti jedan od ključnih faktora tokom ovogodišnje otkupne sezone. Oni proizvođači koji su ulagali u zasade i primenili sve neophodne agrotehničke mere mogli bi da ostvare znatno bolje rezultate od proseka.
Iako sezona obećava dobre prinose, konačan bilans za srpske poljoprivrednike, kao i prethodnih godina, zavisiće od tržišta, izvoza i potražnje, a ne samo od količine robe koja stigne sa njiva i iz voćnjaka.